Hrvatska demokratska zajednica danas, u srijedu, 17. lipnja 2020. godine, obilježava 31. obljetnicu osnutka.

HDZ je osnovan 17. lipnja 1989. godine u prostorijama Nogometnog kluba “Borac” na zagrebačkom Jarunu, a na toj je skupštini prvim predsjednikom imenovan doktor Franjo Tuđman. Radi se o velikoj obljetnici najveće i najuspješnije hrvatske stranke koja je u ključnim trenucima uvijek znala naći odgovore na pitanja hrvatskog društva i njegove budućnosti, a posebno 1989. godine kada je vladala opća pomutnja, nesigurnost i neizvjesnost u pogledu hrvatske budućnosti.

Najava osnivanja u veljači 1989. godine

Osnivanje Hrvatske demokratske zajednice doktor Franjo Tuđman najavio je na Tribinu Društva Književnika u Zagrebu, 28. veljače 1989. godine, a nakon te najave, tadašnje okružno javno tužiteljstvo pokrenulo je prekršajni postupak protiv dr. Tuđmana, pod tvrdnjom kako je prekršio sudski zabranu javnog istupanja u roku od pet godina. No međutim, postupak je obustavljen jer je Tuđmanu zabrana javnog istupanja istekla 1988. godine.

Osnivačka skupština HDZ-a trebala se održati 17. lipnja 1989. godine u hotelu Panorama u Zagrebu. Međutim, tadašnji Gradski sekretarijat unutrašnji poslova Zagreb izdao je rješenje kojim je zabranjeno održavanje skupštine pa je Inicijativni krug i Pripremni odbor HDZ-a odlučio da se skupština održi na nenajavljenom mjestu. Osnivačka skupština održana je tog dana, no u prostorijama Nogometnog kluba “Borac” na zagrebačkom Jarunu. Za predsjednika stranke izabran je dr. Franjo Tuđman, izabrano je i Predsjedništvo, Središnji odbor i ostala stranačka tijela te je usvojena Programska deklaracija stranke, a ubrzo se potom počinju uspostavljati i ogranci HDZ-a u inozemstvu, po Europi, najviše u Njemačkoj te Kanadi i SAD-u.

Središnji odbor HDZ-a u rujnu 1989. godine na svojoj je sjednici odlučio poduprijeti Skupštinu SR Slovenije u povodu usvajanja ustavnih amandmana te je izdano javno priopćenje “Za pravo na suverenitet i samoodređenje i osobnu odgovornost”, zatražena je obnova Matice hrvatske i vraćanje spomenika banu Josipu Jelačiću na glavni zagrebački trg.

29. studenoga 1989. godine Hrvatska demokratska zajednica uputila je “Proglas građanima i Saboru SR Hrvatske i cijelomu hrvatskom narodu” u kojem su zahtijevali oživotvorenje prava hrvatskog naroda na samoodređenje.

Glavni programski cilj HDZ-a bio je uspostava demokratske, samostalne i suverene hrvatske države izvan SFR Jugoslavije, a oko ovih temeljnih pitanja u hrvatskom je narodu bilo veliko suglasje.

Na prvim višestranačkim izborima u travnju i svibnju 1990. godine HDZ odnosi pobjedu i ustrojava novu hrvatsku vlast. Na početku je bio nacionalno-demokratski pokret, a na 2. Općem saboru 1993. donosi Program stranke i definira se svjetonazorski kao demokršćanska stranka.

Od tada pa do danas HDZ je pojedinačno najjača politička stranaka u Hrvatskoj.

Drage članice i članovi Hrvatske demokratske stranke u Koprivničko-križevačkoj županiji,

simpatizeri stranke,

sretna vam 31. obljetnica Hrvatske demokratske zajednice, stožerne hrvatske stranke!

 

IDEMO PO POBJEDU – KAO 2016. GODINE!

ZAGREB – Izaslanstvo HDZ-a, predvođeno predsjednikom Andrejom Plenkovićem, predalo je u utorak, 16. lipnja 2020. godine, Državnom izbornom povjerenstvu kandidacijske liste za izbore za Hrvatski sabor.

„Naše liste su pobjednička kombinacija najkvalitetnijih ljudi iz #VladaRH, #SaborRH & županijskih organizacija HDZ-a. Po pobjedu idemo s programom ‘Sigurna 🇭🇷‘, jasnom vizijom & brojnim postignućima u ovom mandatu. Uspješno smo se nosili s mnogim krizama – često su to bili kosturi iz tranzicijskih ormara – a #koronavirus svakako je bio najveći izazov. No i s njim smo se odgovorno suočili i u zdravstvenom i u ekonomskom pogledu. Zaštitili smo živote i zdravlje 🇭🇷 ljudi & očuvali radna mjesta! Po pobjedu ZA gospodarski oporavak & sigurnu budućnost 🇭🇷!”

Listu za II. izbornu jedinicu nosi Gordan Jandroković, predsjednik ŽO HDZ-a Koprivničko-križevačke županije Darko Sobota na sedmom je mjestu, a naša predsjednica županijske Mladeži Sonja Celiščak na 12. je mjestu!
#SigurnaHrvatska
#PodravinaiPrigorje

 

KOPRIVNICA – Sjednici proširenog Županijskog odbora HDZ-a Koprivničko-križevačke županije u četvrtak, 4. lipnja 2020. godine u Koprivnici nazočio je predsjednik HDZ-a i Vlade RH Andrej Plenković te glavni tajnik HDZ-a, predsjednik Hrvatskog sabora i nositelj liste za predstojeće parlamentarne izbore u II. izbornoj jedinici Gordan Jandroković.

Na sjednici je predsjednik Plenković istaknuo kako je upravo zahvaljujući slušanju stručnjaka i pravovremenim reagiranjem RH ostvarila pobjedu protiv COVID-19, zaštićeno je zdravlje hrvatskih ljudi i očuvana su radna mjesta:

– Samo za “pokrivanje” plaća radnika u privatnom sektoru u Koprivničko-križevačkoj županiji, i to samo za ožujak i travanj, ova je Vlada izdvojila 50 milijuna kuna! Naše mjere pomoći u koronakrizi ukupno su „teške“ 30 milijardi kuna – malo je koja zemlja u Europi i svijetu ovako snažno stala iz radnika i gospodarstva! Ako gledamo i broj investicija i realiziranih ili već pokrenutih projekata, i tu bilježimo rekorde!  95 % EU sredstava koja su investirana u Koprivničko-križevačku županiju u zadnjih sedam godina ugovorena su u mandatu ove Vlade. Nastavljamo s ulaganjima koja će osnaživati ovaj kraj. Pobijedili smo u prvom poluvremenu. Svi zajedno, naravno, moramo se maksimalno angažirati kako bismo dobili povjerenja i za drugo poluvrijeme vođenja zemlje. Uz iskustva uspješnog upravljanja krizama & dosadašnja nedvojbena postignuća, idemo po novu pobjedu ZA gospodarski oporavak i sigurnu Hrvatsku!, rekao je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković na sjednici proširenog ŽO HDZ-a Koprivničko-križevačke županije.

– Ovo su mi šesti parlamentarni izbori, od čega sam dvaput bio na listi upravo u ovoj jedinici. Ponosan sam što izabran za nositelja. Čeka nas težak terenski rad, ozbiljna politička borba, no na kraju, na sami dan izbora, hrvatski ljudi postavit će si pitanje: je li bolje za moju obitelj i mene da nas vodi Plenković ili Bernardić? I odabir je jednostavan, više nego jasan! Uvjeren sam da će građani prepoznati i rezultate naše Vlade te ih honorirati na izborima. Očekujemo da ćemo 5. srpnja u najmanju ruku postići rezultat kao 2016. Pobjeđujemo!, istaknuo je na sjednici glavni tajnik HDZ-a i nositelj liste Gordan Jandroković.

 

KOPRIVNICI – U prigodi Dana državnosti, koji se od ove godine obilježava 30. svibnja, izaslanstvo Županijskog odbora HDZ-a Koprivničko-križevačke županije predvođeno predsjednikom Darkom Sobotom te potpredsjednikom ŽO HDZ-a Koprivničko-križevačke županije i saborskim zastupnikom Damirom Felakom, položili su vijenac i zapalili svijeće u petak, 29. svibnja 2020. godine, kod Spomenika hrvatskoj slobodi na Florijanskom trgu u Koprivnici, u spomen na sve branitelje i civile stradale u Domovinskom ratu.

Nakon 19 godina, Dan državnosti ponovno se obilježava 30. svibnja, na dan kada je 1990. godine konstituiran prvi demokratski izabran sabor, rekao je u izjavi za medije predsjednik ŽO HDZ-a Koprivničko-križevačke županije Darko Sobota:

“Zahvaljujući Vladi RH na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem prošle je godine donesena odluka o vraćanju Dana državnosti na 30. svibnja. 30. svibanj je svojevrsni dan demokracije, koji je u hrvatskom narodu bio jako dobro prihvaćen. Ove godine kada nakon 19 godina obilježavamo Dan državnosti 30. svibnja, ujedno je i 30. obljetnica Dana državnosti. Vjerujem da će 30. svibnja kao Dan državnosti dovesti do respekta hrvatskih građana prema državi. Raduje me kao čelnika ŽO HDZ-a Koprivničko-križevačke županije i zamjenika župana Koprivničko-križevačke županije da smo vratili 30. svibanj kao Dan državnosti jer je taj dan ostao u srcima naših ljudi. Vjerujem da više neće biti nerazumijevanje među našim građanima i da će od ove godine svi znati koji je to glavni državni blagdan, a ne kao svih ovih godina kada naši građani nisu to znali i nisu bili sigurni je li to 25. lipnja, 8. listopada ili neki drugi dan. Stoga koristim i ovu priliku da svim Podravkama i Podravcima, Prigorcima i
Prigorkama, i svim stanovnicima RH, čestitam 30. svibnja, Dan državnosti!”, rekao je predsjednik Sobota.

 

KOPRIVNICA – Povodom gostovanja Davora Bernardića u HRT-ovoj emisiji “1 na 1”, predsjednik ŽO HDZ-a Koprivničko-križevačke županije Darko Sobota očitovao se medijima priopćenjem koje je u nastavku:

Gostujući u utorak, 26. svibnja 2020. godine na HTV-u u emisiji “1 na 1”, navodni čelnik opozicije Davor Bernardić otkrio je javnosti novu dimenziju svoje nezrelosti i infantilnosti. Umjesto da raspravlja argumentima, on iznosi potpune laži i izmišljotine, navodeći da se u raspravama na sastancima Kluba zastupnika HDZ-a govorilo o ,,profitiranju od koronavirusa”. Zaista, besramno obmanjivanje
građana.

Za razliku od Bernardića, koji je isprva banalizirao ozbiljnost situacije radi epidemije koronavirusa, Vlada RH od prvog dana, zajedno s epidemiolozima i strukom, poduzima odgovarajuće mjere te smo pravovremenom reakcijom i odgovornim ponašanjem građana
pobijedili virus u prvom poluvremenu.

Nakon što je sinoćnje istraživanje Crobarometra pokazalo da Bernardić čak ni među biračima SDP-a nije među tri prva političara, sigurni smo da je on na dobrom putu da, uz ovakve briljantne izjave i izmišljotine, još snažnije uvjeri hrvatske građane koliko je on
neozbiljan i neodgovoran premijerski kandidat.

S poštovanjem,

Darko Sobota

predsjednik ŽO HDZ-a Koprivničko-križevačke županije

 

 

KOPRIVNICA – Temeljem brojnih medijskih upita, u nastavku je odgovor predsjednika ŽO HDZ-a Koprivničko-križevačke županije Darka Sobote oko pojašnjenja jučerašnje (nedjelja, 24. svibnja 2020. godine) poruke Andreja Plenkovića da koalicija sa Škorom ni SDP-om ne dolazi u obzir:

Stav je HDZ-a da postizborna koalicija sa Škorom, a pogotovo ne sa SDP-om, ne dolazi u
obzir. Neka Škoro i Bernardić koaliraju međusobno. Neka samo nastave suradnju s predsjedničkih izbora, kada je desnica Miroslava Škore izabrala Zorana Milanovića za predsjednika. Nije tajna da postoji isti takav scenarij i za dovođenje Bernardića.
To je sukus dvaju intervjua koje je tijekom vikenda Andrej Plenković dao Jutarnjem Listu i RTL-u.”

S poštovanjem,

Darko Sobota

predsjednik ŽO HDZ-a Koprivničko-križevačke županije

KOPRIVNICA – Konferenciju za medije ovog četvrtka, 21. svibnja 2020. godine u stranačkim prostorijama u Koprivnici održali su čelnici ŽO HDZ-a Koprivničko-križevačke županije predsjednik ŽO HDZ-a Koprivničko-križevačke županije Darko Sobota, potpredsjednici Damir Felak i Mato Devčić te član Predsjedništva ŽO HDZ-a Koprivničko-križevačke županije Ratimir Ljubić.

Uvodno se predsjednik Sobota osvrnuo na stranačke aktualnosti u proteklom razdoblju te istaknuo kako je ove srijede, 20. svibnja 2020. godine održana sjednica Predsjedništva, a potom i Proširenog ŽO HDZ-a Koprivničko-križevačke županije na kojima se razgovaralo o predstojećim izborima za zastupnike u Hrvatskom saboru te je rekao:

– Utvrdili smo i prijedlog kandidata za listu za zastupnike u Hrvatskom saboru u II. izbornoj jedinici koji ćemo poslati u Središnjicu naše stranke, nakon čega nam slijede konzultacije, a vjerujem kako će se naš trud i angažman prepoznati te da ćemo još jednom opravdati povjerenje našeg predsjednika Andreja Plenkovića. Naši kandidati su naš dosadašnji saborski zastupnik Damir Felak, načelnik Općine Sveti Petar Orehovec Franjo Poljak, naša Mladež je kandidirala svoju predsjednicu, predsjednicu Mladeži HDZ-a Koprivničko-križevačke županije Sonju Celiščak te ja osobno. 

Sobota se osvrnuo i na političke protivnike koji u posljednjih tjedan dana revno obilaze Koprivničko-križevačku županiju:

– Ne znam bismo li trebali biti počašćeni dolascima Ostojića, čovjeka kojega, kao ni Bernardića, na ovim prostorima nije bilo gotovo četiri godine. Nisu dolazili kad smo mi, uz Vladu HDZ-a i koalicijske partnere, gradili Koprivničko-križevačku županiju. Bernardić i Ostojić naše se županije sjete samo u izbornim ciklusima, a inače za njih ne postojima. Ja ću samo podsjetiti kako smo u ove četiri godine dok njih nije bili, mi u Koprivničko-križevačkoj županiji uz pomoć Vlade RH i našeg premijera Andreja Plenkovića realizirali i pokrenuli brojne projekte. To su Aglomeracija Koprivnica i Aglomeracija Đurđevac, Virje, Ferdinandovac i Podravske Sesvete ukupno vrijedne 856 milijuna kuna, 90-ak milijuna kuna je u projektima naše Opće bolnice “Dr. Tomislav Bardek” kao što su Izgradnja, rekonstrukcija i opremanje dnevnih bolnica vrijedna 47 milijuna kuna, nabavka i ugradnja uređaja za magnetnu rezonancu vrijedan devet milijuna kuna, rekonstrukcija i potpuno uređenje odjela pedijatrije šest milijuna kuna, projekti energetske obnove TB paviljona i praonice rublja ukupne vrijednosti 25 milijuna kuna, a tome moramo dodati i energetsku obnovu centralne bolničke zgrade vrijednosti 42 milijuna kuna. To su i prometni infrastrukturni projekti: nastavak modernizacije pruge Križevci-Koprivnica-Mađarska koji je vredniji i od Pelješkog mosta i košta 2,410 milijardi kuna, kao i nastavak gradnje brze ceste od Križevaca prema Koprivnici, dionica Križevci-Kloštar Vojakovački, vrijednosti 266 milijuna kuna. Pa o čemu to onda gospodin Ostojić priča kad dođe u Koprivničko-križevačku županiju? Smatra li on nas Podravce i Prigorce smatra “restartiranima”, “retardiranima” i uvjerava nas u nešto što zapravo nije istina. Šire se neistine, šire se laži i obmanjuje se javnost, kazao je jasno Sobota i ponovio kako Bernardića i Ostojića nije bilo nigdje dok su se pripremali ti projekti zajedno s Vladom RH, Vladom HDZ-a na čelu s premijerom Andrejom Plenovićem, a sve to, zaključio je Sobota, birači će znati honorirati i znat će razliku.

Ova je godina trebala biti drugačija: BDP je rastao, a s druge strane udio duga u BDP-u je padao, no onda se pojavio koronavirus na koji nitko nije računa i nitko se nije nadao, rekao je u nastavku konferencije za medije potpredsjednik ŽO HDZ-a Koprivničko-križevačke županije i saborski zastupnik Damir Felak:

– Ova Vlada na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem uspjela je u svom mandatu spasiti Agrokor, a odlično je reagirala na izazov pandemije izazvan koronavirusom. Svi pokazatelji pokazuju da je ova Vlada dala izvanredan odgovor na oba ova izazova: sačuvala je Agrokor, pod novim imenom, ali su radna mjesta sačuvana, što je bitno. Što se tiče pandemije, o tome govore brojke, vidimo da imamo vrlo mali broj zaraženih u odnosu na sve zemlje u okruženju i usporedive zemlje i, hvala Bogu, vrlo mali broj preminulih u epidemiji, svega 90-ak, rekao je Felak i nastavio:

– Kad pogledamo našu županiju i kad sve to zbrojimo, ulaganja u infrastrukturu u Podravini i Prigorju vjerojatno su najveće u Hrvatskoj. Sad ja pitam gradonačelnika Koprivnice: Što Koprivnica novcem iz proračuna trenutno gradi na dobrobit svojih građana? Kad je gospodin Jakšić govorio o epidemiološkoj situaciji u Domu za starije, rekao je da se Koprivnica raspada. Točno: KOPRIVNICA SE RASPADA. Probajte proći središtem Koprivnice, a da ne slomite nogu na onim pločama na gradskom trgu. Probajte se voziti biciklom, pa imate osjećaj da se vozite kao u onim starim poštanskim kočijama koje gledamo u kaubojskim filmovima. Koprivnica ima i neasfaltirane ceste u prigradskim naseljima što mnoge naše općine više nemaju. Koprivnica ima još uvijek jednu osnovnu školu bez sportske dvorane. Nije li to sramota? Proziva se Vladu, lokalni HDZ, Županiju, a ne bi počistili u svojem dvorištu ono što ne valja. Treba nešto učiniti, Koprivnica na čelu sa sadašnjim gradonačelnikom, a mislim da je to samo nastavak gradonačelnika i gradonačelnica prije, propada. Ne događa se ništa, nema novih gospodarskih subjekata. Da nema Podravke, koprivnički bi proračun bio u velikim problemima. I ovako jest, iz izvornih sredstava ne radi se ništa, troši se samo na plaće i materijalne troškove. Ono što se radi, financira se najvećim dijelom iz sredstava Europske unije. Kada je gradonačelnik Koprivnice bio u ministarstvu i pitao kada će se graditi brza cesta? Ja to pitam svakoga mjeseca. Očekivao sam da će natječaj za cestu biti i ranije, ali bez obzira na sve, to se sve nastavlja i sretan sam što će se krenuti graditi dionica prema Kloštru Vojakovačkom. Žalosti me da u četiri godine mandata nije bilo nikakve suradnje s Koprivnicom po tom pitanju. Jer činjenice govore da ova Vlada ulaže i u one sredine gdje na vlasti nije HDZ-a, ali Koprivnica po tom pitanju ne miče se s mjesta. Neki prozivaju pa dolaze ti razni Ostojići kojih nije bilo godinama u Koprivnici, idu prozivati na osobnoj razini; u biti ne nude nikakve projekte ni pomoć, ali su spremni sve prozivati za nerad… Pitam gradonačelnika i ekipu iz Koprivnice: Što oni rade? Kada je to gradonačelnik Koprivnice bio u nekom ministarstvu i pitao kada će se graditi ta nesretna brza cesta? Za razliku od mene koji to pitam svaki mjesec, kazao je Felak i zaključio:

– Svako otvoreno pismo gospodina Jakšića prema Vladi po mom sudu značilo je jedan do dva kilometra autoceste prema Koprivnici manje.

 

VIRJE – Nakon dva mjeseca, zbog propisanih mjera Vladinog nacionalnog Stožera civilne zaštite, ove srijede, 20. svibnja 2020. godine u Društvenom domu u Virju, u domaćinstvu člana Predsjedništva ŽO HDZ-a Koprivničko-križevačke županije Mirka Peroka i predsjednika Općinske organizacije HDZ-a Virje Davora Čižmešinkina, održana je 47. sjednica Predsjedništva te 44. sjednica Proširenog Županijskog odbora HDZ-a Koprivničko-križevačke županije.

Uvodno je predsjednik Županijskog odbora HDZ-a Koprivničko-križevačke županije Darko Sobota podsjetio članove i članice ŽO HDZ-a Koprivničko-križevačke županije na događanja i aktivnosti u proteklom razdoblju kada zbog propisanih epidemioloških mjera nije bilo mogućnosti za klasično održavanje sjednica. Također, predsjednik Sobota u kratim se crtama osvrnuo na borbu protiv pandemije COVID-19 virusa.

Kako je upravo ove srijede, 20. svibnja 2020. godine, predsjednik RH Zoran Milanović donio Odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatskom saboru koji će se održati u nedjelju, 5. srpnja 2020. godine, na sjednici Proširenog Županijskog odbora HDZ-a Koprivničko-križevačke županije raspravljano je o formiranju županijskog, gradskih i općinskih izbornih stožera naše stranke, sastavljanju lista za predstojeće parlamentarne izbore kao i drugim aktualnostima vezanim uz razdoblje do službene kampanje za parlamentarne izbore.

KOPRIVNICA – Nakon dva mjeseca stanke, zbog propisanih epidemioloških mjera, ovog četvrtka, 14. svibnja 2020. godine održana je 46. sjednica Predsjedništva ŽO HDZ-a Koprivničko-križevačke županije u prostorijama stranke u Koprivnici.
Sjednica, koju je vodio predsjednik ŽO HDZ-a Koprivničko-križevačke županije Darko Sobota, počela je minutom šutnje za prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana, koji je rođen 14. svibnja. Uvodno je predsjednik Sobota izvijestio članice i članove Predsjedništva o sjednicama Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a koje se već neko vrijeme održavaju svakog ponedjeljka putem video linka, a tako će se održavati do daljnjega.

Potom je član Predsjedništva ŽO HDZ-a Koprivničko-križevačke županije i načelnik Stožera civilne zaštite Koprivničko-križevačke županije Ratimir Ljubić članove upoznao sa situacijom vezanom uz borbu s koronavirusom u Koprivničko-križevačkoj županiji i još jednom je naglasio kako je jedino žarište ove zaraze nažalost u koprivničkom Domu za starije i nemoćne osobe, a prema izvještajima epidemiologa, situacija bi kroz mjeseca dana u Županiji po pitanju koronavirusa trebala biti puno bolja. Ljubić je upoznao prisutne sa cijelim tijekom situacije u koprivničkom Domu za starije i nemoćne osobe te je naveo kako je dosadašnja ravnateljica Vesna Križan dala ostavku, a dužnost vršiteljice dužnosti obnaša Verica Šarlija, dok je uvedena i županijska povjerenica u Dom, Željka Koluder-Vlahinja. Ljubić je, po završetku rasprave, zahvalio svim načelnicama i načelnicima te njihovim zamjenicima na svemu što su učinili u proteklom razdoblju, posebice kada su na snazi bile propusnice i e-propusnice te kontrola provođenja propisanih mjera Vladinog nacionalnog Stožera civilne zaštite.

Nakon rasprave o situaciji vezanoj uz COVID-19 infekciju, predsjednik ŽO HDZ-a Koprivničko-križevačke županije Darko Sobota članove je upoznao s još nekoliko političkih aktualnosti te zahvalio svima na svemu što su činili u proteklom karantenskom razdobolju. Zahvalu Stožeru civilne zaštite Koprivničko-križevačke županije na svemu što čine uputio je i potpredsjednik ŽO HDZ-a Koprivničko-križevačke županije i saborski zastupnik Damir Felak.

KOPRIVNICA – 14. svibnja 1922. godine u Velikom Trgovišću rodio se prvi hrvatski predsjednik i predsjednik HDZ-a dr. Franjo Tuđman, koji je preminuo nakon teške bolesti u Zagrebu, 10. prosinca 1999. godine.

Osnovnu školu pohađao je u Velikom Trgovištu od 1929. do 1933., a gimnaziju u Zagrebu od 1934. do 1941. Školovanje je nastavio na Višoj vojnoj akademiji u Beogradu od 1955. do 1957. U čin generala Jugoslavenske narodne armije (JNA) promaknut je 1960. Godine 1965. doktorirao je povijesne znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na temu Uzroci krize monarhističke Jugoslavije od ujedinjenja do sloma 1941. Godine 1992. izabran je za redovnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Tijekom gimnazijskih dana aktivno je sudjelovao u ljevičarskom nacionalnom pokretu, zbog čega je godine 1940. bio zatvoren. Od 1941. do 1945. aktivno sudjeluje u partizanskom antifašističkom pokretu u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Od siječnja 1945. radi u Beogradu kao jedan od hrvatskih predstavnika u Vrhovnom štabu Narodnooslobodilačke vojske (VŠ NOV) i Partizanskih odreda Jugoslavije (POJ), a nakon rata, do godine 1961., u Glavnoj personalnoj upravi Ministarstva narodne obrane i u Generalštabu JNA. Godine 1961. na osobni zahtjev napušta djelatnu vojnu službu i posvećuje se znanstvenoj karijeri. Iste godine vraća se u Zagreb gdje osniva Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske (danas Hrvatski institut za povijest), čiji je ravnatelj do godine 1967. Od 1963. do 1967. izvanredni je profesor na Fakultetu političkih nauka u Zagrebu (danas Fakultet političkih znanosti). Predavao na sveučilištima u Čehoslovačkoj, Italiji, Njemačkoj, Austriji, Kanadi i SAD-u. Od 1962. do 1967. predsjednik je Komisije za međunarodne odnose i član sekretarijata Glavnog odbora Socijalističkog saveza radnog naroda Hrvatske (GO SSRNH), a od 1965. do 1969. narodni zastupnik u Prosvjetno-kulturnom vijeću Sabora SR Hrvatske i predsjednik Odbora za znanstveni rad. Godine 1967. bio je zbog protivljenja nametanju kompleksa krivice hrvatskome narodu zbog Nezavisne Države Hrvatske u Drugome svjetskom ratu, kao i zbog kritike službenoga broja jasenovačkih žrtava, bio je isključen iz Saveza komunista Jugoslavije (SKJ), primoran napustiti mjesto ravnatelja Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske, uklonjen sa zagrebačkog Sveučilišta i umirovljen. Zbog sudjelovanja u hrvatskom nacionalnom pokretu potkraj 1960-ih i početkom 1970-ih komunističke su ga vlasti zatvorile u lepoglavsku kaznionicu. Godine 1972. bio je osuđen na dvije godine zatvora (odslužio devet mjeseci), a u veljači 1981. na tri godine zatvora (siječanj 1982. – veljača 1983./svibanj 1984. – rujan 1984.) i zabranu svakoga javnog djelovanja u razdoblju od pet godina zbog intervjua švedskoj i njemačkoj televiziji te francuskom radiju, u kojima je kritizirao postojeći politički poredak. Nakon što mu je godine 1987.vraćena putovnica, odlazi na turneju među hrvatske iseljenike u sjevernoameričke i europske zemlje radeći na povezivanju hrvatskog iseljeništva i Hrvatske radi stvaranja hrvatskoga nacionalnog i demokratskog pokreta.

Povratkom u zemlju, godine 1989. s istomišljenicima osniva Hrvatsku demokratsku zajednicu (HDZ). Pobijedivši s HDZ-om na prvim višestranačkim izborima za Sabor SR Hrvatske u travnju i u svibnju 1990., 30. svibnja 1990. biva izabran za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske, a nakon promjene Ustava, 2. kolovoza 1992. i 15. lipnja 1997. za predsjednika Republike Hrvatske. Tu je dužnost obnašao do smrti.

Od 1990. do 1999. imao je ključan utjecaj na hrvatskoj vanjskoj i unutrašnjoj politici. Tijekom političkog raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije godine 1990. zagovarao je reformu jugoslavenske federacijske zajednice u savez konfederalnih država, dok je istodobno jačao državnu i obrambenu sposobnost Hrvatske. Kada je Srbija uz pomoć JNA otvoreno podržala srpske pobunjenike u Hrvatskoj te im se pridružila u otvorenoj agresiji na Hrvatsku godine 1991., on im se suprotstavio organiziranom hrvatskom vojnom silom. U proljeće i ljeto 1995. Hrvatska je vojska pod njegovim zapovjedništvom u akcijama “Bljesak” i “Oluja” oslobodila velike dijelove okupiranoga hrvatskog teritorija. Godine 1997. političkom je akcijom pregovaranja s međunarodnom zajednicom uspio mirno reintegrirati Hrvatsko Podunavlje u političko-teritorijalni sastav Republike Hrvatske, čime je uspostavio cjelovitost Republike Hrvatske u međunarodno priznatim granicama i formalno završio dugogodišnji rat. U odnosu prema Bosni i Hercegovini vodio je politiku zaštite hrvatskih interesa, koja se zbog razvoja vojnih i političkih prilika tijekom rata u Bosni i Hercegovini razvijala od vojnog savezništva s bosanskohercegovačkim muslimanima protiv srpske agresije tijekom godine 1992. i 1993., podržavanja bosanskohercegovačkih Hrvata u sukobima s bosanskohercegovačkim muslimanima tijekom 1993., obnovom savezništva s bosanskohercegovačkim muslimanima i stvaranjem Federacije Bosne i Hercegovine godine 1994. i slanjem hrvatske vojske u Bosnu i u Hercegovinu tijekom 1995. koja je uništila srpsku vojnu silu i omogućila uspostavu nove, “daytonske” Bosne i Hercegovine, kao zajednice triju ravnopravnih naroda.

U znanstvenoj i kulturnoj karijeri bio je redaktor i pomoćnik glavnog urednika Vojne enciklopedije, suradnik i redaktor enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, član uredništva vojno-teorijskog časopisa Vojno delo, glavni i odgovorni urednik časopisa Putevi revolucije, član izdavačkog odbora časopisa Forum i Hrvatski tjednik, član Upravnog i Izvršnog odbora Matice hrvatske 1970-ih godina, predsjednik Povijesne komisije Matice hrvatske od 1970., član Društva hrvatskih književnika od 1970. i Hrvatskog centra PEN-a od 1987. Počasni je doktor Sveučilišta Jolla iz San Diega od 1990. U svojim znanstvenim istraživanjima bavio se poviješću Hrvatske u 20. stoljeću te razvojem vojne doktrine općenarodne obrane i prava svakog naroda na vlastitu vojsku, čime je došao u sukob s centralističko-hegemonističkim strukturama poslijeratne Jugoslavije.

DJELA: Rat protiv rata: partizanski rat u prošlosti i budućnosti (Zagreb, 1957), Stvaranje socijalističke Jugoslavije (Zagreb, 1960), Rojstvo socijalističke Jugoslavije (Ljubljana, 1961), Okupacija i revolucija: dvije rasprave (Zagreb, 1963), Vojna proti vojni (Ljubljana, 1964); The Independent State of Croatia as an instrument of the policy of the occupation powers in Jugoslavia and the peoples liberation movement in Croatia from 1941 to 1945/zbornik radova: Recueil de travaux sur hes systemes d´occupation en Jugoslavie 1941-1945 (Beograd, 1963), Velike ideje i mali narodi (Zagreb, 1969), Hrvatska politika u prvim godinama borbe protiv vidovdanskog centralističko-hegemonističkog pokreta (1970), Nacionalno pitanje u suvremenoj Europi (München-Barcelona, 1981), Croatia on trial: the case of the Croatian historian dr. F. Tudjman (London, 1981), Na braniku povijesne istine: dokumenti sa suđenja 17. -20. veljače 1981. u Zagrebu (Bokatron, nakon 1981), Na suđenju dr. Tuđmanu sudilo se Hrvatskoj (London, 1981), Stirbt Kroatien? (Hamburg, 1981), Državnost nacija – ključ mira Europe (Lidingo, 1982), O povijesti rješavanja hrvatskog pitanja i samoodređenja naroda u svijetu (Toronto, 1987), Stjepan Radić u hrvatskoj povijesti (Sudbury, 1988), Stjepan Radić i hrvatska državnost, Dubrovnik: časopis za književnost, kulturu i znanost, (Dubrovnik, 1971, br. 2), Bespuća povijesne zbiljnosti. Rasprava o povijesti i filozofiji zlosilja (Zagreb, 1989), Izabrana djela Franje Tuđmana (Zagreb, 1990), Hrvatska i Europa, Kolo Matice hrvatske (Zagreb, br. 1-2, 1991), Stjepan Radić i hrvatska suverenost, Riječi: časopis za književnost, kulturu i znanost (Sisak, br. 4, 1991), ZNA SE – HDZ u borbi za samostalnost Hrvatske (sv. 1., Zagreb, 1992), ZNA SE – HDZ u borbi za samostalnost Hrvatske (sv. 2., Zagreb, 1993), Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji 1918-1941 (2 knj., Zagreb, 1993), S vjerom u samostalnu Hrvatsku (Zagreb, 1995), Usudbene povjestnice (Zagreb, 1995), ZNA SE – HDZ u borbi za učvršćenje hrvatske državne suverenosti (sv. 3., Zagreb, 1995), Povijesna sudba naroda. Izabrani tekstovi (Zagreb, 1996), Horrors of War: historical reality and philosophy (New York, 1996), Starčevićeva ideja o samostalnoj Hrvatskoj državi, Vjesnik HAZU, 5 (1996), br. 1/3 (Zagreb, 1996), Vlak slobode (Zagreb, 1996), Das historische Schicksal des Volkes (Bad Kissingen-Köln, 1997), Misao hrvatske slobode: od nacionalne ugroženosti do državne samostalnosti (Zagreb, 1997), ZNA SE – HDZ u borbi za učvršćenje hrvatske državne suverenosti (sv. 4., Zagreb, 1998), Hrvatska riječ svijetu: razgovori sa stranim predstavnicima (Zagreb, 1999)

POSLANICE I GOVORI: Poziv na obranu (Zagreb, 1991), Govor prilikom primanja Republike Hrvatske u UN 1992., Državnost: časopis za politiku, znanost, kulturu i gospodarstvo (br. 1, Zagreb, 1997), Stanje hrvatske države i nacije: Izvješće Predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Republike Hrvatske hrvatskome saboru 22. prosinca 1994. (Zagreb, 1995), Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1995. godini, na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskog sabora, 15. siječnja 1996. (Zagreb, 1996), Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1997. godini, na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskog sabora, 27. siječnja 1998. (Zagreb, 1998), Poslanica Hrvatskom državnom saboru 18. prosinca 1997. u prigodi promjene Ustava Republike Hrvatske i obilježavanja 7. obljetnice proglašenja neovisnosti, Državnost: časopis za politiku, znanost, kulturu i gospodarstvo (br. 3, Zagreb, 1997), Pozdravni govor predsjednika Republike na svečanom primanju prigodom Božićnih i novogodišnjih blagdana za diplomatski zbor 15. siječnja 1999.(Zagreb, 1999), Izvješće predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana o stanju hrvatske države i nacije u 1999. godini, na zajedničkoj sjednici oba doma Hrvatskog sabora, 20 siječnja 1999. (Zagreb, 1999)

LITERATURA: Krušelj Željko: Franjo Tuđman, Zagreb, 1991; Butković Davor: Prolozi za poltičku biografiju dr. Franje Tuđmana, predsjednika Republike Hrvatske, 1991; Mijatović Anđelko: Bibliografija radova dr. Franje Tuđmana: u povodu 70. obljetnice života i 40. obljetnice objavljivanja pisanog djela, Časopis za suvremenu povijest, 24 (1992), 1, str. 1. – 18.; Kieffer Sandra Marie: Tudjman Franjo, Britannica/Book of the Year 1992, str. 52.; Tko je tko u Hrvatskoj, Zagreb, 1993, str. 770.; Hrvatski opći leksikon, Zagreb, 1996, str. 1024.; Mihanović Nedjeljko: Dr. Franjo Tuđman: znanstvenik i državnik, Državnost. časopis za politiku, znanost, kulturu i gospodarstvo, 1 (1997), 1, str. 19. – 31.; Pavletić Vlatko: Velikani cjelokupne hrvatske povijesti: Tuđmanova politička doktrina (Govor na Svečanoj akademiji u povodu 75. rođendana Franje Tuđmana u Zagrebu 14. svibnja 1997.), Državnost. časopis za politiku, znanost, kulturu i gospodarstvo, 1 (1997), 1, str. 7. – 18.; Hrvatski leksikon, 2. knj., Zagreb, 1997, str. 590.; Tudjman Franjo, Brockhaus – Die Enzyklopädie, 22. knj., Leipzig-Mannheim, 1999, str. 406.; Horvatić Dubravko: Dr. Franjo Tuđman – sinteza teorije i prakse, Državnost. časopis za politiku, znanost, kulturu i gospodarstvo, 3 (1999), 2, str. 101. – 113.; Dr. Franjo Tuđman 1922. – 1999., Izvanredno izdanje Glasnika HDZ-a, 14. prosinca 1999; Mijatović Anđelko: Pregled političkog i državničkog rada dr. Franje Tuđmana: 1989. – 1999., Zagreb, 2000; Ivanković Nenad: Predsjedniče, što je ostalo?, Varaždin, 2000; Jurin Kostoski Ljubica: Dr. Franjo Tuđman (14. 5. 1922. – 10. 12. 1999.), Zadar, 2000; Mihanović Nedjeljko: Za jedinu i vječnu Hrvatsku, Zagreb, 2001.

 

izvor: hdz.hr